Ekološko ratarstvo i hortikultura

Nastavnici na predmetu

Nositelj

Prof.dr.sc. Manda Antunović

Suradnici

izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković
izv.prof.dr.sc. Vladimir Jukić
izv.prof.dr.sc. Ranko Gantner
Prof.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević
Prof.dr.sc. Mirta Rastija

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s karakteristikama ekološke proizvodnje ratarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura te ekološkom proizvodnjom u hortikulturi.

Ishodi učenja

  1. Objasniti značaj ekološke proizvodnje poljoprivrednih kultura
  2. Usporediti ekološki uzgoj bilja s konvencionalnom poljoprivredom
  3. Odabrati najpogodnije vrste odnosno kulture industrijskog bilja, žitarica, krmnog bilja te voća, grožđa, povrća, cvijeća i ljekovitog bilja za ekološku proizvodnju
  4. Prepoznati specifičnosti agrotehnike, proizvodnje u ekološkom uzgoju u usporedbi s konvencionalnom proizvodnjom
  5. Isplanirati ekološku proizvodnju industrijskog bilja, žitarica, krmnog bilja te voća, grožđa, povrća, cvijeća i ljekovitog bilja
  6. Prikupiti, analizirati i samostalno prezentirati podatke iz stručne i znanstvene literature

Ocjenjivanje i vrednovanje

Naziv modula: Ekološko ratarstvo i hortikultura
Koordinator modula: Prof. dr. sc. Manda Antunović
Šifra modula (nastavnički portal): 56610
Diplomski sveučilišni studij/smjer Ekološka poljoprivreda
Elementi praćenja i provjera Angažman studenata Opterećenje u ECTS % ocjenskih bodova
Pohađanje predavanja 75 2,5 25
Pohađanje vježbi - - -
Pohađanje seminara - - -
Aktivnost na nastavi (domaća zadaća, esej, refleksni osvrt na nastavni sadržaj) 14,7 0,49 5
Parcijalni ispit 6 1,68 40
Završni ispit Pismeni 40 1,33 30
Ukupno ECTS 6 100

Literatura

Obavezna literatura

  1. Pospišil, M.(2013.): Ratarstvo II dio – industrijsko bolje, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu..
  2. Pospišil, A., Pospišil, M.(2013.): Ratarstvo- praktikum. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  3. Senčić, Đ., Antunović, Z., Mijić, P., Baban, M., Puškadija, Z. (2011): Ekološka zootehnika. Sveučilišni udžbenik. Sveučilište J.J. Strossmayera, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.
  4. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus. Zagreb.
  5. Kovačević, V., Rastija, M. (2014.): Žitarice. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku (udžbenik dostupan na web-stranicama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku)
  6. Pospišil, A. (2010.): Ratarstvo, I. dio. Biblioteka znanstveno popularna djela, Zrinski, d.d., Čakovec
  7. Batelja Lodeta K. i sur: Ekološka poljoprivreda u Europi i Hrvatskoj s osvrtom na stanje u voćarstvu. Koraci do eko znaka
  8. Mirošević, N. Karoglan Kontić, J. (2008.): Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
  9. Kisić I. (2013): Uvod u ekološku poljoprivredu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Grafički zavod Hrvatske d.o.o.
  10. Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi
  11. Parađiković, N. (2014): Opće i specijalno povrćarstvo – online skripta, Poljoprivredni fakultet u Osijeku (hƩp://www. pfos.unios.hr/~dsego/Ōp/Nastava/Op%C4%87e%20i%20specijalno%20povr%C4%87arstvo/)
  12. Parađiković, N. (2014): Osnove florikulture – interna skripta, Poljoprivredni fakultet Osijek hƩp://www.pfos.unios. hr/~dsego/Ōp/Nastava/Nastava%20Florikultura/
  13. Šilješ, I., Grozdanić, Đ., Grgesina, I. (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga. Zagreb.

Izborna literatura

  1. Stanaćev S. (1979. ): Šećerne repa. Nolit.Beograd.
  2. Butorac, J. (2009.): Predivo bilje. Kugler, Zagreb.
  3. Pasković, F. (1966.) Predivo bilje- Idio (konolja, lan, pamuk). Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
  4. Butorac, I, Bolf, M. (2000.): Proizvodnja krumpira. Hrvatski zadružni savez, Zagreb.
  5. Maletić, E., Karoglan Kontić, J., Pejić, I. (2008.): Vinova loza – ampelografija, ekologija, oplemenjivanje, Školska knjiga, Zagreb
  6. Mirošević, N., Turković, Z. (2003.): Ampelografski atlas, Golden marketing i tehnička knjiga, Zagreb
  7. Bavec, F., Bavec, M. (2006). Organic Production and Use of Alternative Crops, Taylor & Francis; 1

Nastavne cjeline

Nastavne cjeline Teme i literatura Ishodi učenja
1. Uvodno upoznavanje sa sadržajem modula, literaturom, načinima provođenja nastave, obavezama studenata tijekom nastave. Rokovima parcijalnih ispita  
Značenje ekološke proizvodnje. Važnost i korištenje šećerne repe. Morfološka svojstva – korijen šećerne repe. Kemijski sastav korijena. Tehnološka kvaliteta korijena šećerne repe. Stabljika, list, plod i sjeme šećerne repe. Zahtijevi šećerne repe prema tlu. Potrebe prema toplini, vodi i svjetlu. Izbor agrotehničkih mjera u ekološkoj u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Pospišil, M. Ratarstvo II dio – industrijsko bolje str. 205- 254. 1-5
2. Važnost roka vađenja šećerne repe te uskladištenja na prinos i kvalitetu proizvoda. Gospodarska važnost krumpira. Morfološka i biološka svojstva. Agroekološki uvjeti za proizvodnju krumpira. . Izbor agrotehničkih mjera u ekološkoj u odnosu na konvencionalnu proizvodnju krumpira. Pospišil, M. Ratarstvo II dio – industrijsko bolje str. 254 – 257. Pospišil, A. (2010.): Ratarstvo – I dio str. 190 – 213. 1-5
3. Važnost i korištenje konoplje. Morfološke osobine konoplje. Upotreba stabljike i sjemena. Konoplja kao ljekovita biljka i droga. Tehnologija proizvodnje konoplje za vlakno i sjeme u ekološkoj u odnosu na konvencionalnu proizvodnju Pospišil, M. Ratarstvo II dio – industrijsko bolje str. 131 – 168. 1-5
4. Prvi parcijalni ispit 1-5
Uvodno upoznavanje s tematskom cjelinom. Značaj i upotreba žitarica. Podjela žitarica. Strne (pšenica, ječam, zob, raž, tritikale) i prosolike žitarice (kukuruz, sirak, proso, riža). Osnovna morfološka i biološka svojstva žitarica. Faze rasta i razvoja pšenice i kukurza. Kovačević i Rastija, Žitarice, str. 1- 30, 57-61, 106-108, 113-116, 119-120, 122-123,125-146; Pospišil, Ratarstvo I. dio, str.7-24, 36-44, 53-60, 64-69, 72-78, 83-97  
5. Agroekološki uvjeti proizvodnje. Žitarice u ekološkoj proizvodnji u svijetu i Hrvatskoj. Specifičnosti agrotehnike proizvodnje žitarica u ekološkoj proizvodnji. Kovačević i Rastija, Žitarice, str. 33-34, 61-67, 89-101, 108, 116, 120, 123, 147-157; Pospišil, Ratarstvo I. dio, str. 25-27, 44-46, 58-61, 79, 97-115; Znaor, Ekološka poljoprivreda, str 255-266  
6. Žitarice pogodne za ekološki uzgoj. Pseudožitarice- heljda, kvinoja, zrnati šćir i manje zastupljene žitarice iz roda Triticum- pir ili krupnik, kamut, jednozrnac (einkorn), dvozrnac (emmer). Dodjela tema seminarskih radova.  
7. Drugi parcijalni ispit 1-5
Hranidba i držanje domaćih životinja u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.Uzroci zagađenosti krmiva za hranidbu domaćih životinja (tlo, voda zrak), kritične koncentracije teških metala (Pb, Cd) i nitrata u krmivima, utjecaj teških metala i nitrata na zdravlje domaćih životinja. Držanje svinja, goveda i peradi u ekološkom stočarstvu.Senčić i sur. (2011.): Ekološka zootehnika. str. 18-39 1-5
8. Uzgoj i korištenje krmnog bilja u ekološkoj poljoprivredi. Krmno bilje na oranicama (žitarice, krmne leguminoze, korjenasto i gomoljasto krmno bilje, ostalo krmno bilje). Travnjaci (djetelinsko travne i travna smjese). Konzerviranje krmnog bilja (sijeno, sjenaža, silaža) Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. str. 353-380 1-5
9. Treći parcijalni ispit 1-5
Uvodno upoznavanje s modulom, literaturom, načinima provođenja nastave, obavezama studenata tijekom nastave. Gospodarski značaj, zahtjevi i normativi u ekološkoj voćarskoj proizvodnji. Raznolikost definiranja i pristupa prema modelima proizvodnje. Raznolikost definiranja i pristupa prema modelima proizvodnje. Pregled ekološke voćarske proizvodnje u svijetu i Hrvatskoj Batelja Lodeta K. i sur: Ekološka poljoprivreda u Europi i Hrvatskoj s osvrtom na stanje u voćarstvu. Koraci do eko znaka Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (»Narodne novine«, 91/01., 10/07.) hƩp://sr.scribd.com/ doc/91447922/ekolo%C5%A1ko-vocarstvo hƩp://www.fruit.cornell.edu/tree_fruit/GPGeneral. html hƩp://orgprints.org/13682/1/213-215.pdf hƩp://www.drcsc.org/resources/fruitover.pdfp://www.mps.hr/default.aspx?id=1220 p://www.fao.org/home/en/ p://www.dzs.hr/ Hrv/publication/stat_year.htm 1-5
10. Proizvodno – tehnološka korelacija između konvencionalnog, integralnog i ekološkog voćarenja. Agrotehnika i pomotehnika ekološke proizvodnje.Kvaliteta plodova hƩp://vocarstvo. org/default.aspx hƩp://www.fruit.cornell.edu/tree_fruit/GPGeneral.html hƩp://orgprints. org/13682/1/213-215.pdf Analiza tehnoloških zahtjeva pri odabiru modela proizvodnje prema vrstama namjene.Uzdržavanje tla u eko-voćnjacima. Ishrana, rezidba, zaštita, berba i skladištenje na principima integrirane i ekološke proizvodnje. hƩp://www.iobc-wprs.org/ MPRRR (2009): Načela dobre poljoprivredne prakse Jabuka net.2 (2013): Integrirana zaštita jabuke na primjeru voćnjaka Atos Fructus Krpina: Voćarstvo, str. 415-435 Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (»Narodne novine«, 91/01., 10/07.) Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br.137/12) Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća. hƩp://www.mps.hr hƩp://vocarstvo. org/default.aspx hƩp://www.fruit.cornell.edu/tree_fruit/GPGeneral.html hƩp://orgprints. org/13682/1/213-215.pdf 1-5
11. Četvrti parcijalni ispitCiljevi ekološkog vinogradarstva. Zakonski propisi i sustav nadzora. Agro i ampelotehničke posebnosti u ekološkom vinogradarstvu. Prerada grožđa i proizvodnja vina. Mirošević, Karoglan Kontić: Vinogradarstvo, str. 275-289. 1-5
12. Peti parcijalni ispit  
Značaj ekološke proizvodnje povrća, cvijeća i ljekovitog bilja, prijelazni period s konvencionalne proizvodnje na ekološku, smjernice u izboru tehnologije. 1-5
13. Agroekološki uvjeti proizvodnje povrća, cvijeća i ljekovitog bilja po vrstama, tehnologija uzgoja i mjere njege nasada i biološka kontrola u zaštiti od štetočina i bolesti. 1-5
14. Pravilan izbor vrsta i sorti bilja (u proizvodnji se koriste otporne sorte), sa odgovarajućim plodoredom. Neophodno je uspostaviti intenzivan, složen plodored gdje se u jednoj vegetacijskoj sezoni, odnosno godini na istom zemljištu uzastopno i istovremeno (kao miješane vrste), zahvaljujući pozitivnim biološkim odnosima, gaji više vrsta povrća. Pored poznatih miješanih vrsta: salata i crni luk, paprika i bosiljak, paradajz i kupus, kukuruz i grašak, kukuruz i grah, kukuruz i vrežaste vrste, u organskoj proizvodnji, kao miješane vrste, koriste se i one koje svojim mirisom ili korijenskim izlučevinama odbijaju ili privlače štetočine povrća. 1-5
15. Šesti parcijalni ispit 1-5
Prezentacija seminarskih radova 6

Ispitni rokovi