Agrošumarstvo

Nastavnici na predmetu

Nositelj

doc.dr.sc. Vladimir Ivezić

Suradnici

Ciljevi predmeta

Opisati agrošumske sustave i njihov značaj za diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje i zaštite okoliša. Dati primjere funkcija drvenastih vrsta na poljoprivrednom zemljištu (vjetrozaštitni pojasevi, pročišćavanje tla, unos hraniva, sekvastracija ugljika, biološka raznolikost te proizvodnja bioenergije). Analizirati socioekonomski potencijal agrošumarstva za ruralni razvoj.

Ishodi učenja

  1. Klasificirati agrošumske sustave i dati primjere različitih sustava te objasniti njihov značaj za diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje i zaštite okoliša
  2. Opisati načine gospodarenja šumama te odabrati drvenaste vrste najprikladnije za agrošumarske sustave
  3. Povezati znanje iz poljoprivrede s novo stečenim znanjem iz šumarstva.
  4. Opisati ulogu agrošumskih sustava pri ublažavanju efekta stakleničih plinova (sekvastracija ugljika)
  5. Uočiti važnost agrošumskih sustava na degradiranim tlima
  6. Analizirati socioekonomski potencijal agrošumarstva za ruralni razvoj.
  7. Identificirati prepreke uspostavljanju agrošumskih sustava
  8. Izraditi seminar na temu agrošumarske prakse

Ocjenjivanje i vrednovanje

Naziv modula: Agrošumarstvo
Koordinator modula: Doc. dr. sc. Vladimir Ivezić
Šifra modula (nastavnički portal): 101181
Diplomski sveučilišni studij/smjer Izborni
Elementi praćenja i provjera Angažman studenata Opterećenje u ECTS % ocjenskih bodova
Pohađanje predavanja 60 2 10
Pohađanje vježbi 5 0,17 5
Pohađanje seminara 10 0,33 10
Aktivnost na nastavi (domaća zadaća, esej, refleksni osvrt na nastavni sadržaj) 14,7 0,49 5
Parcijalni ispit 1 1,68 40
Završni ispit Pismeni 40 1,33 30
Ukupno ECTS 6 100

Literatura

Obavezna literatura

  1. A. Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. Springer Science+ Business Media B.V. (3-89 p.; 321-349 p.)
  2. P.K.Ramachandran Nair. (1993): An Introduction to Agroforestry. Kluwer Academic Publishers (in cooperation with ICRAF). 496 p.
  3. A. Quinkenstein, J. Wöllecke, C. Böhm, H. Grünewald, D. Freese, B. U. Schneider, R. F. Hüttl (2009): Ecological benefits of the alley cropping agroforestry system in sensitive regions of Europe. Env. Sci. & Policy, 12; 1112-11214. New direction for agriculture, forestry and fisheries, SARD-Sustainable agriculture and rural development, Fao, p65,rome, 1995 (web adresa)
  4. Čavlović, J. (2013): Osnove uređivanja šuma. Izdavač: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013, ISBN 978-953- 292-028-4

Izborna literatura

  1. H. E. Garrett, W. J. Rietveld, and R.F. Fisher (2000): North American Agroforestry: An Integrated Science and Practice. American Society of Agronomy Inc.
  2. M.R. Mosquera-Losada, D. Freese, and A. Rigueiro-Rodríguez (2011): Carbon Sequestration in European Agroforestry Systems. In: B. Mohan Kumar and P.K. Ramachandran Nair (eds): Carbon Sequestration Potential of Agroforestry Systems. Springer Science + Business Media B.V
  3. L.E. Buck, J.P. Lassoie and E.C.M. Fernandes (1999): Agroforestry in Sustainable Agricultural Systems. CRC Press LLC (poglavlja: 1, 3, 5, 9, 13, 17)
  4. S. Jose and A. M. Gordon (2008): Toward Agroforestry Design – An Ecological Approach. Springer Science + Business Media B.V. (poglavlja: 10, 16, 18)
  5. H. Grünewald, C. Böhm, A. Quinkenstein, P. Grundmann, J. Eberts and G. von Wühlisch (2009): Robinia pseudoacacia L.: A Lesser Known Tree Species for Biomass Production. Bioenerg. Res. 2:123–133
  6. H. Grünewald, B. K.V. Brandt, B. U. Schneider, O. Bensa, G. Kendzia and R. F. Hüttl (2007): Agroforestry systems for the production of woody biomass for energy transformation purposes. Ecological Engineering 29: 319–328

Nastavne cjeline

Nastavne cjeline Teme i literatura Ishodi učenja
1. Uvodno upoznavanje s modulom, literaturom, načinima provođenja nastave, obavezama studenata tijekom nastave  
  Osnovna podjela agrošumskih sustava i njihove funkcije. Prakticiranje agrošumarstva u Europi i svijetu, te njihova uloga u zaštiti okoliša. A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. 1
2. Osnove šumarstva, autohtone drvenaste vrste pogodne za agrošumaršku djelatnost. Proizvodnja energije iz biomase. Čavlović, J. (2013): Osnove uređivanja šuma. H. Grünewald, B. K.V. Brandt, B. U. Schneider, O. Bensa, G. Kendzia and R. F. Hüttl (2007): Agroforestry systems for the production of woody biomass for energy transformation purposes. 2
3. Odabir poljoprivrednih i šumskih vrsta pri zasnivanju kombiniranih nasada (Silvo-arabilno agrošumarstvo). Tehnološki aspekti pripreme tla, sadnje i održavanja nasada. Dizajn i gustoća sklopa. Fiziolgija biljnih vrsta u agrobiotopu kombiniranih nasada. A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. 3
4. Utjecaj agrošumaskih sustava na mikroklimu te kvalitetu vode i tla. Sekvastracija ugljika i smanjenje stakleničkih plinova. A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. A. Quinkenstein, J. Wöllecke, C. Böhm, H. Grünewald, D. Freese, B. U. Schneider, R. F. Hüttl (2009): Ecological benefits of the alley cropping agroforestry system in sensitive regions of Europe 3-4
5. Agrotehnološkim parametri koji utječu na prinos poljoprivrednih i šumskih kultura te na poboljšanje kvalitete degradiranih tala. P.K.Ramachandran Nair. (1993): An Introduction to Agroforestry. A. Quinkenstein, J. Wöllecke, C. Böhm, H. Grünewald, D. Freese, B. U. Schneider, R. F. Hüttl (2009): Ecological benefits of the alley cropping agroforestry system in sensitive regions of Europe. 5
6. Modeliranje biljne proizvodnje u agrošumskim sustavima B. U. Schneider, R. F. Hüttl (2009): Ecological benefits of the alley cropping agroforestry system in sensitive regions of Europe. 3,5
7. Silvo-pastoralno agrošumarstvo, vjetrozaštitni pojasevi (funkcija i postavljanje) te proizvodnja šumskih nusproizvoda. A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. 3
8. Biološka raznolikost. Značaj agrošumskih sustava za održivi razvoj u poljoprivredi. A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. L.E. Buck, J.P. Lassoie and E.C.M. Fernandes (1999): Agroforestry in Sustainable Agricultural Systems 5-6
9. Ekonomske prednosti agrošumskih sustava A.Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe 6
10. Strateški ciljevi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz stajališta agrošumarstva te zakonska legislativa vezana za agrošumarstvo i prepreke uspostavljanju agrošumskih sustava A. Rigueiro-Rodríguez, J. McAdam, and M.R. Mosquera-Losada (Eds.) (2009): Agroforestry in Europe. P.K.Ramachandran Nair. (1993): An Introduction to Agroforestry 7
11. Prezentacije seminarskih radova 8

Ispitni rokovi

  • 9.   studenog     2016.            (srijeda)      u 9 sati          IZVANREDNI ispitni rok
  • 18. siječnja         2017.            (srijeda)      u 9 sati          IZVANREDNI ispitni rok
  • 08. veljače          2017.            (srijeda)      u 9 sati          REDOVNI ispitni rok
  • 22.             veljače          2017.            (srijeda)       u 9 sati         REDOVNI ispitni rok
  • 12.             travnja          2017.            (srijeda)       u 9 sati         IZVANREDNI ispitni rok
  • 10.             svibnja          2017.            (srijeda)       u 9 sati         IZVANREDNI ispitni rok
  • 14.             lipnja             2017.            (srijeda)       u 9 sati         REDOVNI ispitni rok
  • 28.             lipnja             2017.            (srijeda)       u 9 sati         REDOVNI ispitni rok
  • 30.             kolovoza      2017.            (srijeda)       u 9 sati         REDOVNI ispitni rok
  • 13.             rujna             2017.            (srijeda)      u 9 sati         REDOVNI ispitni rok
  • 20. rujna             2017.       (srijeda)     u 9 sati         DEKANSKI ispitni rok