Modeliranje agroekosustava

Nastavnici na predmetu

Nositelj

Prof.dr.sc. Zdenko Lončarić

Suradnici

Ciljevi modula

Upoznati polaznike s osnovama kompjutorskog modeliranja. Praktičnim primjerom naučiti polaznike kako razviti vlastiti model na osnovi svojstava agroekosustava, te kako koristiti postojeće modele u analitičke i prognozne svrhe.

Ishodi učenja

  1. Objasniti vrste i razine sustava, granice, elemente i svojstva sustava.
  2. Klasificirati vrste i razine modela, te relacije unutar modela i načine optimizacije, testiranja i validacije modela.
  3. Objasniti faze razvoja simulacijskih modela.
  4. Opisati elemente i svojstva agroekosustava u području kvalitete tla, osnovnih fizioloških procesa te rasta i razvoja biljaka, rasta korijena, vlažnosti tla i usvajanja hraniva.
  5. Opisati namjenu, strukturu i način rada postojećih modela.
  6. Prikupiti početni set podataka za opis sustava i prevesti opis sustava u matematički model.
  7. Testirati simulacijski model u biljnoj proizvodnji postojećim setom podataka, a zatim validirati novim setom podataka.
  8. Objasniti prednosti i nedostatke, područja i način primjene simulacijskih modela u biljnoj proizvodnji.

Opis modula

Sustavi i modeli: vrste, razine, granice, elementi, atributi, etape analiziranja sustava i kreiranja modela, razvoj modela, strukture modela, vrste ulaznih podataka za rad modela, testiranje i validacija modela. Upoznavanje s postojećim različitim modelima agroekosustava. Kompjutorsko modeliranje agrofitocenoze na primjeru ozime pšenice ili šećerne repe. U okviru vježbi proučiti postojeće kompjutorske modele, strukturu različitih setova podataka potrebnih za rad modela, analitičku i prognoznu uporabu modela. Praktičan rad s kompjutorskim programima, upoznavanje s rezultatima simulacijskih modela u analitičkim i prognoznim načinima rada, kreiranje vlastitog modela određenog segmenta agroekosustava (od strukturnog modela do kompjutorjskog simulacijskog modela). Izabrati sustav prema osobnoj stručnoj osposobljenosti, a zatim u seminaru obuhvatiti opis sustava, matematički i(ili) kompjutorski model, set podataka za model, rezultate testiranja i validacije modela.

Povezivanje ishoda učenja s nastavnim metodama

Nastavna aktivnost ECTS bodovi Ishod učenja Aktivnost studenta Metoda procjene
Predavanje i vježbe 0,80 1-8 Proučavanje literature, izrada zadataka Provjera obavljene aktivnosti kroz usmeni razgovor te predaja i pregled izrađenih zadataka
Seminar 0,40 1-8 Proučavanje literature, izrada, i prezentacija seminara Pregled i vrednovanje seminarskog rada prema unaprijed utvrđenim kriterijima
Završni ispit 1,80 1-8 Priprema za ispit proučavanjem obvezne i preporučene literature Ispit (usmeni ili pismeni)
Ukupno 3,00

Literatura

Obvezna literatura:

  1. Lončarić, Z. (2010): Modeliranje biljne proizvodnje. Poljoprovredni fakultet u Osijeku. Interna skripta.
  2. Lončarić, Z. (1999): Matematičko modeliranje rodnosti ozime pšenice. Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Osijek.
  3. Driessen, P.M. (1986): The Q.L.E. primer. A first introduction to quantified land evaluation procedures. Agricultural University, Wageningen, The Netherlands.

Preporučena literatura:

  1. Hanks, J., Ritchie, J.T. (1991): Modelling Plant and Soil Systems. Number 31 in the series Agronomy. ASA, CSSA, SSSA. Madison, Wisconsin, USA.
  2. Boote, K.J., Loomis, R.S. (1991): Modeling Crop Photosynthesis – from biochemistry to Canopy. CSSA Special Publication Number 19. CSSA, ASA. Madison, Wisconsin, USA.
  3. Jones, J.W., Mishoe, J.W., Boote, K.J. (1987): Introduction to simulation and modeling. Food&Fertilizer Technology Center. Technical Bulletin 100.
  4. Rengel, Z. (1993): Mechanistic simulation models of nutrient uptake: A review. Plant and Soil 152: 161-173.

Ispitni rokovi

-