Očuvanje biljnih genetskih izvora - 2024

FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Projekt „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ – Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Provedba Intervencije 70.05. – potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi iz strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (u daljnjem tekstu: Fakultet) provodi projekt pod nazivom „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ već sedmu godinu zaredom uz pomoć sufinanciranja Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (u prethodnom programskom razdoblju iz mjere 10, podmjere 10.2.), a tijekom 2024. godine provedbom Intervencije 70.05. Navedeni projekt se provodi u okviru Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. U nastavku je opisan Nacionalni program kao i njegovi ciljevi i zadaci.

UVOD – NACIONALNI PROGRAM OČUVANJA I ODRŽIVE UPORABE BILJNIH GENETSKIH  IZVORA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za svjetsku prehrambenu sigurnost te predstavljaju izvor koji poljoprivrednici i oplemenjivači bilja koriste za unaprjeđivanje kvalitete i visine prinosa.

Tisućama su godina biljne vrste iz centara podrijetla u kojima su nastale migrirale u najrazličitija nova staništa. Tijekom tog vremenskog razdoblja su evoluirale i prilagođavale se novim staništima što je dovelo do velike genetske raznolikosti unutar pojedinih vrsta. Razvojem poljoprivrede došlo je do daljnjih promjena zbog svjesnog čovjekovog odabira biljaka s određenim karakteristikama. Stoga je postojeća genetska raznolikost, koja je osnova za bogat i raznolik svijet u kakvom danas živimo, rezultat dugog procesa prirodne evolucije, kao i mukotrpnog rada generacija poljoprivrednika i oplemenjivača. Velik dio ove genetske raznolikosti je čovjeku nezamjenjiv za potrebe poljoprivrede, industrije i medicine.

Tijekom zadnjih stotinu godina, potrebe modernog društva dovele su do znatnog razvoja genetike i oplemenjivanja te širokog korištenja modernih, ujednačenih i visokoprinosnih sorti poljoprivrednog bilja. Tradicionalne sorte i lokalne populacije sve više nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska pričuva. Očuvanje genetskih izvora osigurava dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Izgubljena biološka raznolikost ne može se više nadoknaditi. Poljoprivreda se suočava s ogromnim izazovima u nastojanju da zadovolji potrebe sve veće svjetske populacije za hranom. Potreban je stalni razvoj novih sorti koje će imati veće prinose i koje će se moći uzgajati u promijenjenim uvjetima okoliša (globalno zatopljenje, smanjenje raspoloživih površina obradivog tla i vode, zagađenje, pojava novih bolesti i štetnika i slično). Također, tržište traži sve raznolikije proizvode. Očuvanje biljnih genetskih izvora od odlučujuće je važnosti kako bi se procesi oplemenjivanja u budućnosti mogli odvijati na zadovoljavajući način. S druge strane, ovim aktivnostima također se čuvaju tradicionalne, autohtone sorte kao dio prirodne i kulturne baštine.

Raznolikost koju je potrebno sačuvati uključuje biljne vrste koje su od početka razvoja poljoprivredne proizvodnje prisutne na području današnje Republike Hrvatske, ali isto tako i biljne vrste koje su uslijed migracija stanovništva i razvoja poljoprivrede introducirane u naše krajeve te su se prilagodile na lokalne klimatske i edafske uvjete.

S obzirom na razvoj vegetacije, geografsko područje, klimu i reljef, Hrvatska predstavlja jedan od 158 centara biološke raznolikosti u Svijetu. Prema geografskom položaju, spada u područje Mediteranskog bazena, s visokim indeksom biološke raznolikosti (eng. biodiversity index) koji iznosi 0,072 te obzirom na odnos površine i ukupnog broja biljnih vrsta zauzima treće mjesto u Europi (Meyers et al., 2000., Nikolić i Topić, 2005.). 

Budući da niti jedna zemlja nije samodostatna, nego ovisi o genetskoj raznolikosti koja potječe iz drugih zemalja i regija, budućnost poljoprivrede ovisi o međunarodnoj suradnji i slobodnoj razmjeni biljnih genetskih izvora. Stoga je, osim razvoja aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora unutar Republike Hrvatske, potrebno razvijati i međunarodnu suradnju u ovom području.

2. CILJ I ZADACI NACIONALNOG PROGRAMA

2.1. Cilj Nacionalnog programa

Cilj Nacionalnog programa je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) te doprinosi nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.

Nacionalnim programom utvrđuju se strateške smjernice razvoja nacionalne politike očuvanja biljnih genetskih izvora te smjernice za regionalnu i međunarodnu suradnju. Nacionalni program razvijen je u skladu s nacionalnim prioritetima i zakonodavstvom, kao i prema međunarodno prihvaćenim smjernicama. Time doprinosi i očuvanju biljnih genetskih izvora na globalnoj razini te osigurava ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela svojim članstvom u međunarodnim organizacijama.

2.2. Zadaci Nacionalnog programa

 Zadaci Nacionalnog programa obuhvaćaju aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivu uporabu i promociju održive uporabe te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Nacionalni program usklađen je sa smjernicama “Drugog globalnog plana akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu” (u daljnjem tekstu: Drugi GPA) te obuhvaća aktivnosti iz svih četiriju prioritetnih područja.

Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu podrazumijevaju svaki genetski materijal biljnog podrijetla koji ima stvarnu ili potencijalnu vrijednost za hranu i poljoprivredu. Stoga su aktivnostima Nacionalnog programa obuhvaćeni različiti materijali, kao što su tradicionalne i komercijalne sorte poljoprivrednog bilja, prirodne populacije, oplemenjivački materijal, divlji srodnici kultiviranog bilja i sve druge biljke koje se mogu koristiti za osiguranje prehrane. Aktivnosti Nacionalnog programa usmjerene su prvenstveno na domaće biljne genetske izvore (divlje srodnike, autohtone/tradicionalne sorte i lokalne populacije, domaće komercijalne sorte stvorene oplemenjivanjem u Republici Hrvatskoj) te u manjoj mjeri na sorte stranog podrijetla koje su udomaćene i imaju dugu tradiciju uzgoja.

Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućit će da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora bit će pohranjene u bazi podataka i javno dostupne. Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Bit će poduzete mjere za edukaciju sudionika Nacionalnog programa, a javna svijest o važnosti biljnih genetskih izvora biti će podignuta na višu razinu.

Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju:

• inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora,
• ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora,
• očuvanje biljnih genetskih izvora in situ, on farm i ex situ,
• održavanje i regeneraciju primki,
• opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini,
• procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora,
• procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, farmaciji i energetici,
• razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava,
• uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja,
• izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora,
• razvoj zakonodavstva u području biljnih genetskih izvora,
• informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora,
• uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena.

Nacionalni program određuje načela i operativni okvir za provedbe ovih aktivnosti.

Projektne aktivnosti u okviru projekta „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ – FAZOS – 2024. godina (Provedba i rezultati)

Fakultet u okviru Nacionalnog programa provodi projekt pod nazivom „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ te sudjeluje u ostvarivanju pojedinih prethodno opisanih ciljeva i zadataka kroz aktivnosti slijedećih Radnih skupina (RS):

1. RS Industrijsko bilje
2. RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
3. RS Žitarice i kukuruz
4. RS Povrće
5. RS Vinova loza
6. RS Ljekovito i aromatično Bilje

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAO kod HRV045) već duži niz godina aktivno sudjeluje u provedbi programa kroz održavanje kolekcije pšenice, češnjaka, lubenice, graha, začinske paprike, bundeve, održavanjem i  dopunjavanjem Sigurnosne kolekcije voća i vinove loze te konstantnom introdukcijom i prikupljanjem novih primki poljoprivrednog bilja. U provedbi programa aktivno sudjeluje ukupno 17 djelatnika u navedenim radnim skupinama.

Primke koje su uključene u Nacionalnu banku biljnih gena čuvaju se na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek u poljskoj kolekciji te u obliku sjemena i/ili sadnog materijala. Čuvanje i održavanje primki u ex situ kolekcijama podrazumijeva čuvanje genetskog materijala za poljoprivrednu proizvodnju izvan njegovog prirodnog staništa. Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek je formirana ex situ kolekcija pšenice, češnjaka, začinske paprike, maka, bundeve, voća i vinove loze, divizme, bamije te još nekih vrsta u regeneraciji.

Baza podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD) sadrži 170 primki tradicionalnih sorata kontinentalnih voćnih vrsta, 29 primke pšenice, 26 primki povrćarskih vrsta, osam primki maka, jednu bundevu golicu i tri bundeve s ljuskom, 12 autohtonih sorata vinove loze, a koje posjeduje ili su u CPGRD bazu unesene aktivnostima provedenim na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Pored navedenog, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek je posjednik oko 400 genotipova jare i ozime pšenice, divljih srodnika pšenice, raži, tritikalea, ječma i zobi te 1 primke pustenaste divizme, 1 bosiljka i majčine dušice, 1 primke divlje kadulje, 8 sorata vinove loze s 19 klonova.

Treba napomenuti kako su pojedine navedene primke detaljno opisane i umnožene te je sjemenski materijal predan u Nacionalnu banku biljnih gena tijekom 2024. godine

Tijekom 2024. godine, Fakultet kroz svoje Radne skupine sudjeluje kroz aktivnosti sukladno Planu aktivnosti kojeg je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH kako slijedi:

1. In situ očuvanje divljih srodnika, kulturnih biljnih vrsta i divljeg jestivog bilja
2. On-farm očuvanje i upravljanje
3. Ex situ očuvanje u okviru Nacionalne banke biljnih gena
4. Promocija održive upotrebe

Detaljno opisane aktivnosti koje se provode tijekom 2024. godine se nalaze u odobrenom Planu aktivnosti za 2024. godinu koji je dostupan OVDJE.