Znanstveno-stručna aktivnost FAZOS-a
2. AgroForum FAZOS
Predavanje
– NOVI TRGOVINSKI SPORAZUMI EU (MERCOSUR, INDIJA, AUSTRALIJA): –
„Prilika ili prijetnja za hrvatsku poljoprivredu i proizvodnju hrane“
Predavanje će se održati u srijedu 20. svibnja 2026. godine s početkom u 11:00 sati u Vijećnici Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1
DNEVNI RED
11:00 – 11:15
- Otvaranje i pozdravna riječ
11:15 – 12:30
- Predavanje
ZVJEZDANA BLAŽIĆ, dipl.iur.: NOVI TRGOVINSKI SPORAZUMI EU (MERCOSUR, INDIJA, AUSTRALIJA): – „Prilika ili prijetnja za hrvatsku poljoprivredu i proizvodnju hrane“
12:30 – 13:30
- Rasprava, pitanja publike i zaključci
Sažetak
Trgovinski sporazumi Europske unije s državama Mercosura, Indijom i Australijom dio su šireg zaokreta europske trgovinske politike u uvjetima rastuće globalne konkurencije i geopolitičkih promjena. Iako se često predstavljaju kao prilika za gospodarski rast, njihov učinak na poljoprivredu znatno je složeniji i neravnomjerno raspoređen. Poljoprivreda je u svim tim sporazumima jedan od najosjetljivijih sektora. Sporazumi s Mercosurom i Australijom otvaraju europsko tržište za konkurentne proizvođače mesa i poljoprivrednih sirovina s nižim troškovima proizvodnje, većim gospodarstvima i drugačijim regulatornim okvirom. Upravo razlike u standardima proizvodnje i regulatornim zahtjevima predstavljaju jedno od ključnih pitanja u raspravama na razini Europske unije, na što kontinuirano upozoravaju i predstavnici poljoprivrednog sektora. Važno naglasiti da sporazum s Mercosurom više nije hipotetski scenarij. Njegova privremena primjena započinje 1. svibnja 2026., što znači da se trgovinski uvjeti već sada počinju mijenjati. Pitanje više nije hoće li se promjene dogoditi, nego kako će se na njih reagirati. Unatoč tome, dojam je da u dijelu sektora izostaje sustavna priprema za novu tržišnu realnost. Rasprava se često zadržava na razini općih upozorenja o rizicima, dok se znatno manje govori o konkretnim strategijama prilagodbe, investicijama u dodanu vrijednost i mogućim tržišnim nišama. Sporazum s Indijom donosi drugačiju dinamiku, budući da se temelji na pristupu velikom i rastućem tržištu, ali uz značajna ograničenja i neizvjesnosti u pogledu stvarne tržišne dostupnosti. Potencijalne koristi u najvećoj su mjeri vezane uz izvoz proizvoda više dodane vrijednosti, što otvara pitanje u kojoj mjeri takve prilike mogu iskoristiti svi proizvođači. Za hrvatsku poljoprivredu, ovi sporazumi predstavljaju kombinaciju ograničenih prilika i vrlo konkretnih rizika. Prilike se prvenstveno odnose na veće i tehnološki konkurentnije sustave, dok su primarni sektori, osobito stočarstvo, izloženi pojačanom pritisku konkurencije. U tom kontekstu, položaj Hrvatske dodatno je određen strukturnim obilježjima sektora, pri čemu ključni izazov nije sama proizvodnja ili prerada, nego sposobnost organiziranog i konkurentnog nastupa na udaljenim tržištima, što zahtijeva značajna ulaganja i razinu tržišne integracije koju većina proizvođača još nema. Zaključno, trgovinski sporazumi ne predstavljaju samo pitanje trgovine, nego i test stvarne konkurentnosti poljoprivrednog sektora. Ključno pitanje nije samo što sporazumi donose, nego jesmo li se na njih spremni pravodobno prilagoditi i kako možemo iskoristiti prilike koje nam oni otvaraju.
CV ZVJEZDANA BLAŽIĆ, CV - dipl. iur. konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju
Kao savjetnica radila je na mnogobrojnim projektima vezanim uz analize i unapređenje odnosa u lancu vrijednosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Na raznim projektima surađivala je sa mnogobrojnim institucijama i međunarodnim konzultantima (EIB; EBRD; FAO; PWC; KPMG) također sa državnim institucijama i privatnim kompanijama. Sa Smarter d.o.o. jedinom domaćom konzultantskom tvrtkom specijaliziranom za poljoprivredno prehrambeni sektor kontinuirano surađuje na projektima iz poljoprivredno prehrambenog sektora te analiziraju i predlažu rješenja važna za unapređenje stanja u domaćoj proizvodnji hrane. Bila je pomoćnica ministra poljoprivrede odgovorna za Upravu poljoprivrede i prehrambene industrije u vrijeme pristupanja Hrvatske EU i prilagodbi poslovanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Prije rada u Ministarstvu poljoprivrede gotovo 30 godina djelovala je u prehrambenoj industriji. U najpoznatijoj hrvatskoj konditorskoj industriji KRAŠ d.d. bila je zaposlena 20 godine – od pripravnice do Predsjednice Uprave društva. Bila je i Predsjednica uprave najvećeg hrvatskog proizvođača alkoholnih pića i vina BADEL 1862 d.d.